Glasnije od oružja

Avioni, tenkovi, bombe, automatske puške, mediji i propaganda bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije bile su pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija pjesmu je smatrala važnim oblikom političke "borbe" pa ih je naručivala, financirala, snimala i intenzivno emitirala. I dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije. 

Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna glazba igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, a posebice u Hrvatskoj. Na prvim višestranačkim izborima poslije Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. godine već aktivno sudjeluje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sustav – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku – ali ne i struktura glazbe u službi politike. Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. godine potiče, kao nikad prije ni poslije, impulzivnu reakciju glazbenika.Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne glazbe i dancea do rockera i pankera.Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emitira postojeće, organizira i financira brojne festivale domoljubne glazbe i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih par najžešćih mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj nitko ne zna. No mnoge pjesme taj rat nisu "preživjele", a do dan-danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.

U filmu sudjeluju: Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.